U sklopu Viroexpa 2018. održana su dva predavanja za pčelare. Lidija Svečnjak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorila je o kakvoći pčelinjeg voska – aspektima kontaminacije i rezultatima analiza takvog voska. Naime, zbog potražnje i visoke cijene pčelinji je vosak često meta patvorenja. Utvrđeno je kako se danas više od 15 različitih prirodnih i umjetnih voskova koristi za patvorenje pčelinjeg voska, a najzastupljenije je patvorenje parafinom. Prisutnost patvorina, posebice parafina u satnim osnovama uzrokuje pojavu deformiranog saća s izobličenim stanicama, što ima nepovoljan utjecaj na daljnje polaganje jaja i skladištenje nektara i peludi u pčelinjoj zajednici, a može dovesti i do potpune destrukcije saća.
Patvorenje pčelinjeg voska uzrokuje ozbiljne ekonomske gubitke pčelarstvu, u vidu smanjene proizvodnje i kvalitete meda, otežanog vrcanja, te ugrožene dobrobiti pčelinje zajednice zbog narušenih uvjeta za normalan fiziološki razvoj legla i smanjenog imuniteta koji pogoduje razvoju pčelinjih bolesti.
Od početka 2018. godine, naziv „Med iz Lijepe naše“ ukinut je, a na snazi je naziv „Med hrvatskih pčelinjaka“. Kako je na predavanju rekla koordinatorica u Ministarstvu poljoprivrede Josipa Pavičić, radi se o neobveznom sustavu označavanja kojeg provodi Hrvatska poljoprivredna agencija s ciljem informiranja potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti meda proizvedenog na pčelinjacima u Republici Hrvatskoj.
Korisnici Znaka su hrvatski pčelari te objekti za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda koji su upisani u Evidenciju pčelara koja se vodi u Hrvatskom pčelarskom savezu i Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji. Kvaliteta meda koji nosi taj znak, kontrolira se u laboratoriju Hrvatske poljoprivredne agencije. Pakiranje meda označava se Naljepnicom koja sadrži neponovljivi serijski broj pomoću kojega je moguće putem internetske aplikacije, provjeriti podatke o podrijetlu i vrsti meda. (www.icv.hr, bs)
Viroexpo
Međunarodni sajam poduzetništva, obrništva i poljoprivrede
