U sklopu Viroexpa 2023., u Tehnološko-inovacijskom centru u Virovitici održan je niz predavanja i panel rasprava
LAG Virovitica održao zanimljivu radionicu na temu “Izrade nove razvojne strategije LAG Virovitički prsten za razdoblje od 2023. do 2027.”
U sklopu ovogodišnjeg Viroexpa, LAG Virovitica održao je zanimljivu radionicu na temu “Izrade nove razvojne strategije LAG Virovitički prsten za razdoblje od 2023. do 2027.”
- • U sklopu radionice dali smo informaciju što će se moći financirati u narednom programskom razdoblju i koje će to biti nove intervencije, odnosno projekti koje će LAG financirati u novom razdoblju, a to su između ostalog raspisivanje novih natječaja i odobravanje projekata s našeg područja. Sve će to u konačnici rezultirati izradom nove lokalne razvojne strategije u sklopu koje će biti definirane intervencije koje ćemo financirati u novom razdoblju, a što će znatno unaprijediti kvalitetu rada LAG-a Virovitički prsten – rekla nam je voditeljica radionice i predsjednica LAG Virovitički prsten Sanja Stubičar.
Uz nju predavači su još bili i Bojana Markotić Krstinić, glavna tajnica LEADER mreže Hrvatske, te Amalka Vukelić koja je tom prigodom govorila o biološkom uzgoju u poljoprivrednoj proizvodnji. Održana radionica HZZ-a “Mjere za poduzetnike – financijske potpore – usavršavanje i zapošljavanje”
Zanimljive radionice u sklopu ovogodišnjeg Viroexpoa održali su i djelatnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Virovitica
Prvu od tih radionica vodila je Danijela Handraka, rukovoditelj odijela za mjere aktivne politike zapošljavanja pri Područnom uredu u Virovitici. Tema je bila “Mjere za poduzetnike – financijske potpore HZZ – usavršavanje i zapošljavanje radnika”. • Mjere iz HZZ usmjerene poslodavcima, nezaposlenim osobama i svim tražiteljima zaposlenja na snazi su od 1. siječnja ove godine. Našim klijentima nudimo razne mjere za zapošljavanje, od onih klasičnih potpora za zapošljavanje, odnosno uzimanja u radni odnos novih zaposlenika, do usavršavanja radnika koji su već zaposleni kod poslodavaca, ali trebaju im dodatna znanja i vještine kako bi poboljšali svoju produktivnost na radnom mjestu. Isto tako imamo i obrazovne mjere za zaposlene osobe koje žele promijeniti svoju dosadašnju struku ili tražiti posao u nekim drugim zanimanjima. Ovu mjeru realiziramo s poslodavcima i obrazovnim ustanovama. Naše mjere su vrlo aktivne, podložne su izmjenama kriterija za koje je važno da su povoljni i poslodavcima i za nezaposlene osobe – istaknula je Danijela Handraka.
Prošle godine lijeskom je bilo posađeno preko 7000 hektara površine s ukupnim prihodom od oko 2.100 tona
U okviru ovogodišnjeg Viroexpoa, Poljoprivredna zadruga Naš lješnjak održala je Okrugli stol na temu Razvoj nacionalnog strateškog plana za proizvodnju i preradu lješnjaka. Tim povodom na okruglom stolu govorio je i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede RH Tugomir Majdak koji je tom prigodom odmah na početku naglasio da se broj hektara pod lijeskom svake godine znatno povećava, a da je prošlogodišnja proizvodnja iznosila 2.100 tona lješnjaka na preko 7000 hektara, dok se ove godine se očekuje još i veći prinos.
- • Imamo jedinstvenu potporu po hektaru površine te proizvodno vezana plaćanja koja su naravno vezana i uz određene kriterije koje proizvođači moraju ispoštovati. Odnosni se to na minimalnu poljoprivrednu površinu i količinu uroda po hektaru, odnosno sklopa po površini koja se prijavljuje. Ovo predavanje je usmjereno na mogućnost povećanja broja hektara, odnosno otkupa lješnjaka. Koeficijent je rezultat cijene i hektara u obuhvatu godišnje proizvodnje koju Državni zavod za statistiku definira tijekom prosjeka od 5 godina. Dakle, vrlo je važno da poljoprivrednici koji daju podatke Državnom zavodu, daju sve dostupne podatke kako bi se taj koeficijent mogao mijenjati i pozitivno utjecati na kasniji standardni output. Državni zavod za statistiku evidentira površine koje su u punom rodu, dok Agencija za plaćanje temeljem jedinstvenog zahtjeva za potporu vodi sve proizvodne površine pod lijeskom. Ljudi su prepoznali i prihvatili uzgoj lijeske, a Ministarstvo poljoprivrede ide u korak s tim potičući ih da se i dalje nastave baviti ovim vidom poljoprivredne proizvodnje – zaključio je Tugomir Majdak.
Održana radionica o samozapošljavanju nezaposlenih osoba koje ulaze u poduzetničke vode
U sklopu sajma Viroexpo, radionicu HZZ-a – Područnog ureda Virovitica, održali su i viši stručni savjetnik u Odijelu mjera aktivne politike zapošljavanja pri Područnom uredu u Virovitici Tomislav Hegedušić i njegova suradnica Marija Paljar. Tema radionice bila je “Samozapošljavanje za nezaposlene osobe koje ulaze u poduzetničke vode”. Tim povodom Tomislav Hegedušić napomenuo je da od početka ove godine HZZ redovno provodi online radionice, ali i one gdje se djelatnici susreću sa svojim klijentima.
- Cilj nam je sve one nezaposlene, a i oni koji će iz nekih razloga izgubiti zaposlenje, informirati o mjerama koje su bespovratne, a to su mjere za mikro poduzetnike. Podijeljene su u tri cjeline, zeleno digitalnu, mjera samozapošljavanja i mjeru za povratnike, odnosno klijente koji dolaze iz inozemstva. Sa zadovoljstvom mogu reći da iznosi kontinuirano rastu, a zainteresiranost je sve veća. Imamo široku lepezu i veliki broj klijenata što je zasigurno dokaz jačanju svijesti o zapošljavanju, usavršavanju i u konačnici otvaranje poduzetništva u RH – zaključio je Tomislav Hegedušić.
Panel diskusija “Uspješna karijera nakon sportske karijere”
Hrvatski olimpijski odbor krajem ožujka prošle godine osnovao je Karijerni centar za sportaše kojem je na čelu hrvatska streljačica Snježana Pejčić. Osvajačica brončane medalje na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine prihvatila se dužnosti voditeljice ovog centra odmah po okončanju svoje sportske karijere. Na poziv Hrvatskog olimpijskog odbora u spomenuti projekt uključilo se šest županijskih sportskih zajednica, među kojima je i Sportska zajednica Virovitičko-podravske županije. S ciljem da se prošire informacije o dual karijeri krenulo se u seriju panel diskusija o sustavu podrške u zapošljavanju sportaša na regionalnoj i lokalnoj razini. Nakon Rijeke, Poreča i Splita, četvrti takav panel pod nazivom “Uspješna karijera nakon sportske karijere” organiziran je u Virovitici u sklopu međunarodnog sajma Viroexpo. Panel su pratili, uz predstavnike klubova i sportaše, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i demografiju Virovitičko-podravske županije Martina Bunić, predsjednik Sportske zajednice Virovitičko-podravske županije Saša Topić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Virovitice Alen Bjelica, predsjednik Sportske zajednice grada Virovitice Josip Škrablin, tajnik Sportske zajednice grada Virovitice Tihomir Majstorović i član Upravnog odbora Hrvatskog rukometnog saveze i predsjednik Rukometnog saveza Virovitičko-podravske županije Antun Blažević. Na njemu su kao uvodničari sudjelovali predsjednica Komisije za dual karijeru HOO-a Romana Caput-Jogunica, voditeljica Karijernog centra za sportaše HOO-a Snježana Pejčić i glavna tajnica Sportske zajednice Virovitičko-podravske županije Dora Međimorec.
- • Cilj nam je povezivati predstavnike zadužene za spot i obrazovanje, poduzetnike i same sportaše. Mi smo poziv za sudjelovanje u ovom projektu uputili svim županijama, a u projekt se zasad uključilo njih šest. Posebno nam je drago što je među njima i Virovitičko-podravska županija, a nadam se da će nam se u dogledno vrijeme u projekt uključiti i sve ostale hrvatske županije. Sportaši već tijekom svoje aktivne igračke karijere moraju biti upoznati s mogućnošću nastavka obrazovanja ili paralelnog zapošljavanja tijekom karijere, jer samo mali broj tijekom svoje igračke karijere može financijski osigurati svoju budućnost, da ne mora i dalje aktivno raditi. Zato se im se treba pomoći, kako bi imali svoju budućnost – između ostalog u uvodu je rekla Romana Caput-Jogunica.
Što je Karijerni centar za sportaše, zašto je osnovan i na koji način će djelovati, objasnila je Snježana Pejčić. • Karijerni centar je mjesto gdje sportaš može doći i reći da ga zanima daljnje školovanje te gdje i kako bi to mogao ostvariti. Mi imamo te informacije i u tome ćemo mu pomoći. Možemo pomoći i onima koji nakon karijere ili uz karijeru traže neki posao – stalni ili povremeni, jer i tu imamo poveznice s potencijalnim poslodavcima. To se, dakako, ne odnosi na sve poslove i sva zanimanja, ali ako netko, primjerice, želi raditi u turizmu, tu imamo možda i najjače poveznice za zapošljavanje s našim partnerima i sponzorima. Ne treba zaboraviti da smo sada i u zajedničkom ministarstvu upravo s turizmom. Mi smo otvoreni za upite, ne samo vrhunskih i kategoriziranih, već svih sportaša, ali ne samo njih već i trenera, roditelja, te svih koji su uključeni u sport – objasnila je Snježana Pejčić. Dora Međimorec u svom izlaganju iznijela je osnovne podatke o sportu i sportašima na području Virovitičko-podravske županije.
- • Posebno bih spomenula dvoje vrhunskih sportaša s područja Virovitičko-podravske županije. Prva je Maja Mlinarić, koja se nakon aktivne karijere u rukometu počela baviti treniranjem najmlađih uzrasta u Virovitici, a drugi je Marino Bloudek koji je jedan od najboljih hrvatskih atletičara, a paralelno s atletskom karijerom studira ekonomiju. Oni bi trebali biti smjernica sportašima što se može napraviti paralelno sa sportskom karijerom – na kraju svog izlaganja zaključila je Dora Međimorec.
U panel diskusiji sudjelovali su i profesor Veleučilišta u Virovitici Damir Ribić, poduzetnik i sportaš Igor Tomljanović Becker i nekadašnji aktivni sportaš, a sada kineziolog Ivan Kelečić.
- • Sportaši se tijekom svoje karijere nauče disciplini i kolektivnom radu te su kao takvi u prednosti kod uključivanja u bilo kakav radni proces. Kod biranja zaposlenika uvijek bih prednost dao sportašima – naglasio je Damir Ribić.
Igor Tomljanović nešto je rekao o svojim iskustvima u radu sa sportašima.
- • Vodio sam sportski kolektiv, a sam – sam sportaš. U mojoj poduzetničkoj karijeri na nekoliko ključnih mjesta u dvije tvrtke postavio sam sportaše, koji su se pokazali izuzetno kvalitetnim rješenjem. Oni svojim sportskim poznanstvima lakše rješavaju sve probleme – objasnio je Igor Tomljanović.
Na kraju se u panel uključio i Ivan Kelečić.
- • Nažalost u vrijeme moje aktivne sportske karijere i studiranja nije bilo ovakvih ideja. Nadam se da će sadašnjim sportašima sve ovo što je pokrenuo HOO biti od izuzetne pomoći – zaključio je. (www.icv.hr, Fotografije: Mario Šolc, Bruno Sokele)
Više fotografija možete vidjeti OVDJE
