U Tehnološko-inovacijskom centru Virovitica, u sklopu 28. Viroexpa, a u organizaciji HGK ŽK Virovitica, održan je okrugli stol na temu Mladi poljoprivrednici – ključ budućnosti održive poljoprivrede. Okrugli stol posvećen je poljoprivredi i mladima, kao pokretačima lokalnog i regionalnog razvoja te održivosti hrvatske proizvodnje hrane.
Uz organizatore i domaćine, predsjednika HGK ŽK Virovitica Zlatka Plešu, potpredsjednika HGK za poljoprivredu i turizam Dragana Kovačevića, zamjenika župana VPŽ Marija Klementa i gradonačelnika Virovitice Ivicu Kirina, okruglom stolu su prisustvovali i, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, načelnik Sektora za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja Silvio Šimon te voditeljica odjela za razvoj poljoprivrednih gospodarstava i razvoj poslovanja Robertina Vučković, kao i Damir Hadžiomerović iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Krunoslav Zmaić te mladi poljoprivrednici, Mateo Rukavina i Jurica Žubrinić.
Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, pozdravio je sve prisutne i istaknuo važnost pomaganja mladim poljoprivrednicima te ulaganja u razvoj poljoprivrede.
„Mladi poljoprivrednici danas nemaju niti rezerve, niti zadrške, niti problema prihvatiti najnovija tehnološka dostignuća i inovacije koje će u budućnosti biti ekonomski imperativ te jedan od ključnih alata rješavanja izazova u poljoprivredi. Pred nama je ozbiljan posao kada je u pitanju razvoj poljoprivrede. Naime, potrebno je nastaviti s mjerama potpore mladim poljoprivrednicima, ali je potrebno raditi na povećanju proizvodnje, produktivnosti, a posebno na dohotku. Poboljšavamo uvjete života na selu, ali ono što će biti najsnažnija motivacija za ostanak mladih poljoprivrednika je stabilan dohodak od kojeg mogu primjereno živjeti“ – rekao je Dragan Kovačević.
Zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Marijo Klement naglasio je značaj teme okruglog stola, osobito kao uvod u 28. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo.
„Ovakve teme od velike su važnosti za našu županiju, ali i Slavoniju i Baranju te Republiku Hrvatsku. Mladi poljoprivrednici imaju važnu ulogu u modernizaciji i unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, a od njih se puno i očekuje kada je u pitanju očuvanje ruralnih područja, ekološka proizvodnja, inovacije u poljoprivredi i drugo. No, tu su i brojni izazovi i problemi s kojima se mladi poljoprivrednici susreću, ali i ideje i mogućnosti koje imaju na raspolaganju. Županija će nastaviti osluškivati potrebe naših poljoprivrednika i pružiti im podršku kada to zatreba“ – izjavio je zamjenik župana Marijo Klement.
Robertina Vučković, voditeljica odjela za razvoj poljoprivrednih gospodarstava i razvoj poslovanja iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ukratko je predstavila svu problematiku, prednosti i izazove teme okruglog stola, nakon čega je uslijedilo izlaganje panelista, postavljanje pitanja i zaključaka uz voditeljicu panela Mariju Lovrenc.
Da su mladi poljoprivrednici ključ opstanka poljoprivrednih gospodarstava naglasio je i načelnik Sektora za provedbu mjera i intervencija ruralnog razvoja Silvio Šimon.
„Generacijska obnova, odnosno prenošenje gospodarstava sa starih na mlađe, ključ je opstanka poljoprivrednih gospodarstava. Ministarstvo poljoprivrede ulaže znatna sredstva u razvoj mladih poljoprivrednika jer su oni važna karika poljoprivredne politike, a planiramo i buduće intervencije kao podršku i potporu mladima. Od 160 tisuća poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj, koja su u registru poljoprivrednika, mladih je nešto iznad 14%, a sve njih pozivamo da pripreme prijave jer uskoro kreće podnošenja zahtjeva za potporu koja je povećana na 75 tisuća eura“ – objasnio je Silvio Šimon.
Damir Hadžiomerović iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukazao je na probleme i poteškoće na koje poljoprivrednici trebaju paziti tijekom prijave na natječaj.
„Najčešće poteškoće kod prijava su loše planiranje poslovnih planova, točnije mladi poljoprivrednik treba prepoznati gdje je, gdje želi biti i za što mu potpora treba. Potrebno je svu dokumentaciju, odredbe i pravilnike dobro proučiti kako bi se poljoprivrednik mogao kvalitetno prijaviti i dobiti potporu. Mladi poljoprivrednik mora razmišljati o budućnosti, i na tome se bazira i plan. Na mladima se temelji budućnost ove zemlje i potrebno je imati dobre i kvalitetne projekte, pametno promišljene i fokusirane na budućnost“ – pojasnio je Damir Hadžiomerović.
Što je sve potrebno ponuditi studentima u obrazovanju kako bi kvalitetno nastavili svoj put u razvoju poljoprivrede istaknuo je Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
„Mladi su naša budućnost, a kada je u pitanju obrazovanje, ono je neizmjerno bitno. Inovacije su izuzetno važne, no sve manje je zainteresiranih za ovo područje zbog čega Ministarstvo nudi niz mjera, potpora i intervencija kao motivaciju. Fakultet pokušava kroz nove studijske programe, edukacije, programe cjeloživotnog obrazovanja i praksu studente pripremiti za sve izazove u području poljoprivrede danas, ali i u budućnosti. Nova znanja i vještine, ojačavanje generacijske obnove i stvaranje mladih poljoprivrednika kao aktivne nositelje poljoprivredne proizvodnje ključ su dobrog budućeg razvoja poljoprivrede“ – zaključio je Krunoslav Zmaić.
Naposljetku, mladi poljoprivrednici Mateo Rukavina i Jurica Žubrinić pojasnili su kako je poljoprivreda profesija koja se radi iz ljubavi te da je danas, unatoč svim potporama, teško postati i ostati mladi poljoprivrednik. Uvriježeno mišljenje kako “poljoprivrednici žive od potpora” u realnosti ne stoji, ističu, jer su poticaji dovoljni uglavnom za pokriće osnova, preživljavanje, dok sve ostalo ostaje na samim proizvođačima hrane, ponajprije kome proizvod prodati i osigurati si egzistenciju.
“Vlastitu proizvodnju obavljam na oko 18 hektara površine, no, uz brata i oca, zajedno obrađujemo oko 120 hektara zemlje. Svojim namirnicama opskrbljujemo lokalne restorane, a budući da mi trebaju traktori, strojevi i oprema, planiram dio potrebnog osigurati i putem intervencije 75.01 za koju sam se javio. Poljoprivreda mi je u krvi, u njoj se vidim cijeli život, ali uz nužne promjene” – kaže Rukavina, koji je na okruglom stolu naglasio problem plasmana proizvoda zbog jake konkurencije robe iz uvoza, niskih otkupnih cijena i nesigurnog tržišta.
“Kupci su nam lokalni tovljači iz okolice Daruvara i Garešnice, ali tržište je nestabilno, cijene teladi variraju od 650 do 950 eura. Većinu hrane proizvodimo sami (sijeno, silaža), dok manji dio žitarica dokupljujemo, a ne bavimo se proizvodnjom mlijeka. Odrastao sam u stočarstvu i nastavio obiteljsku tradiciju. Koristim državne poticaje te sam s pomoću mjere 6.1 .1. kupio strojeve za spremanje sijena, prikolicu, malčer, 20 junica i opremu za ograđivanje pašnjaka. U ovom trenu najveći problem mi je nelojalna konkurencija uvozne robe i nestabilno tržište. Planiram proširiti proizvodnju i omogućiti kupcima da meso kupuju na našem kućnom pragu, no zasad je to nemoguće jer nam je najbliža klaonica udaljena oko 40 kilometara” – naglašava Žubrinić.
Okruglim stolom započeo je ovogodišnji Viroexpo sajam čiji su pokrovitelji: Vlada RH, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo gospodarstva. Već godinama, sajam uspješno organiziraju: Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica, HGK Županijska komora Virovitica, HOK Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije, Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije, dok je tehnički organizator Viroexpo d.o.o. Partner sajma su Hrvatske šume. Zemlja partner je Slovačka Republika, a Županija partner ovogodišnjeg sajma je Bjelovarsko-bilogorska županija. (www.vpz.hr, www.icv.hr, Foto: A. Zeko)
Više fotografija možete vidjeti OVDJE
